Vino i vinogorja

Od davnina tu se toče vina

Svijet graševine za sada obuhvaća vinogorja Kutjevo, Požega – Pleternica i Pakrac u Požeško-slavonskoj županiji, a u svakom vas čekaju zlatne bobice vinske kulture i tradicije koje morate iskusiti.

Vinsko naslijeđe ovdje se proteže u drevnu povijest sve do vremena antike, pa preko burnog srednjovjekovnog razdoblja sve do sadašnjeg trenutka u kojem se ponovo otkriva koliko je ovaj kraj važan dio europske vinske povijesti.

Graševina

Graševina je sorta bijelog grožđa od koje nastaje istoimeno vino. Graševina nažalost nema službeni status autohtone sorte, ali ima nešto mnogo važnije – neupitnu kvalitetu vina koja daje.

Najpoznatija svjetska promotorica vina, Jancis Robinson u knjizi Wine Grapes, vodiču kroz 1368 vina, 2012. usvaja hrvatsko originalno ime graševina. Britanski vinski autor Oz Clarke, vinski stručnjak i novinar koji je bio i svjetski prvak u kušanju vina te odličan poznavatelj hrvatskih vina također za graševinu ima samo riječi hvale. Jedan od vodećih hrvatskih poznavatelja vina, prof.dr.sc. Edi Maletić zaključuje da je važnija od autohtonosti sorte kvaliteta vina koja od nje nastaje. A po tom je pitanju graševina među hrvatskim vinima u samom vrhu.

Graševina je najzastupljenija hrvatska sorta za proizvodnju predikatnih vina. Ta vina posebnih značajki dobivenih odgođenim rokovima berbe vrhunac su vinskog umijeća. Zbog svoje ekskluzivnosti i fantastične kakvoće predikatna vina postaju sve zanimljivija kako proizvođačima tako i vinskim znalcima koji od vina traže nešto više od uobičajenog. Ledeno vino je možda i najpoznatija vrsta predikatnog vina, a nastaje u godinama kada je temperatura nekoliko dana za redom ispod -7°C. Graševina je i tu nenadmašna jer najbolje podnosi odgođene rokove berbe.

Graševina je izvrsna podloga za proizvodnju pjenušavih vina. Pjenušci od graševine predstavljaju velik potencijal za proizvodnju jedinstvenih vina koja se neće držati postojećih stereotipa o pjenušcima i šampanjcima, već potrošačima ponuditi nešto novo i originalno. U posljednje vrijeme sve je popularnija proizvodnja prirodnog pjenušaca charmat metodom kojom se dirigirano vrenje provodi u metalnim posudama s dvostrukim stijenkama umjesto u bocama. Graševini odgovara ovaj način proizvodnje jer se od nje mogu dobiti intenzivni pjenušci s puno voćnih aroma koji jako dobro idu uz sve vrste svečanosti i zabava, posebno u onih u najluđem dijelu godine.

Glavne osobine graševine

Graševina je vrlo prilagodljiva i uspijeva na većini tala, posebno kontinentalnih. Grozdovi i bobice su sitni, pa joj čak i samo ime potiče od činjenice da svojim izgledom podsjeća na grašak. Izvrsne je rodnosti i uvijek postiže ujednačenu kvalitetu. Na južnim i jugozapadnim obroncima slavonskih vinogorja nadmorske visine od 200 do 300 metara postiže najvišu razinu kvalitete.

Vino je zlatno-žute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola, ugodne gorčine. Prepoznatljiv sortni miris i ugodnu aromu posebne svježine počinje razvijati već kao mlado vino. Najčešće arome koje se mogu osjetiti su one jabuke i kruške, ali i neke cvjetne poput ljubice, jasmina i lipe.

O kvaliteti graševine mnogo govori činjenica da su vina ove sorte iz svih područja Hrvatske osvojila preko 350 zlata na Decanter World Wine Awards natjecanjima. Nagrada Decanter smatra se najprestižnijom nagradom za vina, a na ocjenjivanjima vina sudjeluju vina iz cijelog svijeta. Postići ovako dobre rezultate znači da graševina ima itekako značajno mjesto na vinskoj karti svijeta.

Kraljica vinograda

Sve nabrojano jasno nam daje do znanja zašto je za ovaj kraj graševina puno više od vinske sorte. Ona je zrcalo u kojemu se odražavaju kontinuitet života naraštaja, zajednička sjećanja, snaga kulture i tradicije, ljepota i darežljivost prirode, vještina vinogradara i vinara i ljubav koju gaje prema zavičaju. Toliko je prisutna i važna da nije čudo što joj se često pridaje i nadimak „kraljica vinograda“.

Priča o graševini je priča koju treba iskusiti svim osjetilima. Posjetite Svijet graševine, kušajte ovo vino u njegovom prirodnom okruženju i dopustite mu da vam samo otkrije svoju istinu.

Živjeli!

Vinogorja

Povuklo se more, ostale su gore

Prostor Svijeta graševine je u prapovijesti bio dijelom Panonskog mora. Kada se ono povuklo, hranjivo tlo se zadržalo na gorama koja su ostale iza njega. Zbog svog je mineralnog sastava ovo tlo idealna podloga za uzgoj vinove loze, što se može itekako osjetiti u svakoj ispijenoj čaši vina koje dolazi iz ovog kraja.

Valja napomenuti da se u ovim vinogorjima uz najzastupljeniju graševinu uzgajaju i brojne druge sorte od kojih su najzastupljenije čačurica, kadarka, lipolist, burgunder, čavka, drienak crni, modrina, sladina, slivoš, smederevka, talijanka, velezrn, vrana crna…

Vinogorje Kutjevo

Vinogorje Kutjevo ima posebnu prednost za proizvodnju vina – nalazi se na 45,3. paraleli na kojoj se nalaze brojna poznata svjetska vinska područja poput Istre, Piemonta, Bordeauxa, Val de Rhone i Oregona.

Povoljan položaj i mineralni sadržaj tla, kao i osunčanost, nagnutost terena, nadmorska visina i drugi preduvjeti kao stvoreni za uzgoj vinove loze rezultirali su time da se ovdje može pronaći više od četiri stotine proizvođača grožđa i vina.

Ovo se vinogorje dijeli na četiri dijela – Kutjevo, Čaglin, Kaptol i Velika.

Najviše vinograda nalazi se oko grada Kutjeva pa ne čudi da se ovdje može pronaći i najviše vrhunskih vinskih položaja. Bektež, Vinkomir, Rosenberg, Mačevo brdo, Mitrovac, Venje, Hrnjevac, Lukač i Vetovo položaji su na kojima dominira graševina, ali na kojima se uzgajaju i odlični pinot crni i sivi, cabernet, traminac, frankovka, zweigelt, chardonnay, merlot…

Veliku količinu te vrhunsku kvalitetu ostvaruju i vina s područja Kaptola, na položajima Kaptol i Podgorje. Uz graševinu ovdje su zastupljeni chardonnay i pinot crni te nešto caberneta i sauvignona.

Iznad mjesta Velika vinogradi su okruženi šumama, a tlo je posebno pogodno za brojne crne sorte i graševinu. Položaj Radovanci posebno se ističe po desertnim vinima i predikatnoj berbi. U blizini je i položaj Šage s vinogradima okrenutim prema jugu, što je najbolji položaj koju vinograd može imati.

Najveći dokaz kvalitete vina ovog kraja su nagrade koje osvajaju. Prvi Decanter World Wine Awards, Oskar među vinskim nagradama, za Hrvatsku je osvojio Ivan Enjingi za svoje vino Venje iz daleke 1998. Bio je to početak uspješne priče o hrvatskim bijelim vinima koja traje i danas.

O dugoj tradiciji vinarstva u ovom kraju nabolje svjedoči cistercitski vinski podrum iz 1232. godine smješten u središtu Kutjeva koji je ujedno i najstariji takav objekt u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Želite li uživati u najljepšem pogledu s vidikovca u cijelom ovom dijelu Slavonije obavezno posjetite Vilu Vinkomir koja se nalazi na istoimenom brdu u blizini Kutjeva.

Vinogorje Požega – Pleternica

Unutar ovog vinogorja nalaze se Požega, Pleternica, Brestovac i Jakšić.

Vinogradi se nalaze iznad 400 metara nadmorske visine, a najviše ih je smješteno na obroncima Požeške gore. Gustog su sklopa sadnje, a uz najrašireniji uzgojni oblik Guyot daju optimalan urod.

Posebna dika ovog kraja su pozicije brda Klikun i Starac iznad Pleternice za koja se opravdano tvrdi da imaju najbolji položaj za uzgoj vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Legenda kaže da je toponim Klikun nastao od prezimena udovice Clicquot čiji su šampanjci pokorili svijet. Na svojim putovanjima posjetila je i Pleternicu i toliko se oduševila ovim vinogradarskim krajem da je naručila i bačve iz ovog kraja za svoje podrume. U znak zahvalnosti Pleterničanima je poslala lozne cijepove iz pokrajine Champagne.

Osim vrhunske graševine ovdje se uzgajaju i chardonnay, cabernet sauvignon, rajnski rizling, muškat ottonel, pinot crni, merlot i cabernet franc.

Možda i najljepše prizore vezane uz vinograde u ovom kraju možete doživjeti na Cesti ruža i vina krajem svibnja i početkom lipnja kada ove dvije biljke cvatu. Ruže su ovdje posađene uz vinovu lozu kao simbol suživota s prirodom i prijateljstva, ali imaju i praktičnu ulogu. Ruže su indikator pojave bolesti pepelnice i tako mogu pomoći vinogradarima da na vrijeme zaštite svoje urode. Kada se kraljica vinograda i kraljica cvijeća okite svojim najljepšim ruhom, nastaje prizor od kojeg zastaje dah. Zato u kasno proljeće svakako trebate doći i na svoje se oči uvjeriti u harmoniju i sklad koju može pružiti priroda oplemenjena radom čovjeka.

Vinogorje Pakrac

Pakrac i Lipik najvažnija su mjesta ovog vinogorja koje se ne može pohvaliti velikim količinama proizvedenog vina, ali se zato može pohvaliti nečim mnogo važnijim – ekološkim pristupom proizvodnji vina.

U vremenu kada shvaćamo da su zdravlje čovjeka i očuvanje prirode neraskidivo povezani, proizvodnja vina po ekološkim principima sigurno će doživjeti procvat. Mladi vinar Saša Ćasić iz naselja Donja Obrijež u blizini Pakraca ima proizvodnju orijentiranu isključivo na ekološke principe uzgoja vinove loze i proizvodnje vina koji podrazumijevaju što je manje moguću uporabu kemijskih sredstava, gnojidbu stajskim gnojem i zaštitu vina posebnim bakterijama. Ovakav bi se pristup proizvodnji vina trebao što više poticati jer, osim na samu kvalitetu proizvedenog vina, sigurno može pozitivno utjecati na odnos između čovjeka i njegove okoline.

Prirodne ljepote, živopisna sela, marljivi ljudi, kultura proizvodnje vina i prije svega slavonsko gostoprimstvo koje je sada nadaleko poznato i koje ostaje spona koja veže prošlost i sadašnjost prvi put su opisani u putopisu Pillera i Mitterpachera “Putovanje po Slavoniji 1782. godine”. Njihov doticaj sa Slavonijom i svime što ona predstavlja dogodio se upravo u pakračkom kraju, a opisi velike žitnice, Spahijskog podruma i obronaka prekrivenih zlatnim trsovima velikim su dijelom poslužili i kao nadahnuće za pokretanje projekta Svijet graševine.